Šta jedu najdugovječniji ljudi na svijetu?

ŠTA JEDU NAJDUGOVJEČNIJI LJUDI NA SVIJETU?

Najdugovječniji ljudi na svijetu su stanovnici takozvanih PLAVIH ZONA.

Njihova ishrana je bila predmet istraživanja naučnika Dan Buettner-a i njegovog tima.

Naziv plave zone potiče upravo od Buettner-a  i njegovih kolega, koji su, u potrazi za zonama u kojima žive najdugovječniji ljudi, zaokruživali te zone plavom bojom, pa je tako nastao i naziv.

U knjizi Plave zone, Buettner je opisao pet zona koje je istražio:

  • Ikaria (Grčka)
    Stanovnici ostrva Ikaria jedu mediteransku hranu sa mnogo maslinovog ulja, ribe, piju umjerene količine crvenog vina i jedu mnogo povrća koje sami uzgajaju.
  • Ogliastra, Sardinija (Italija)

  • Okinawa (Japan)
     Na Okinawi žive najstarije žene na svijetu. One jedu mnogo sojinih proizvoda i praktikuju tai chi, vrstu meditativnih vježbi.
  • Poluostrvo Nikoja (Nicoya), Kosta Rika

  • Adventisti u Loma Linda, Kalifornija (USA)
    Jedu strogo vegetarijansku hranu i žive u zatvorenim zajednicama.

U ovim zemljama živi veoma mnogo ljudi preko 90 ili 100 godina.

Smatra se da genetika ima veze sa njihovom dugovječnošću. Kako epigenetika pokazuje, uticaj gena nije tako veliki kako smo mislili prije 20 ili 30 godina i ne prelazi 30%.

Mnogo veći uticaj od gena ima način života i uticaji iz okoline, uključujući tu u prvom redu ishranu.

Šta jedu najdugovječniji ljudi na svijetu?

Za sve zemlje Plavih zona je zajedničko da jedu 95% biljnu hranu.

To podrazumjeva mnogo povrća, voća, leguminoze, integralne žitarice, sjemenke i orašaste plodove.

Meso jedu 5 do 6 puta u mjesecu.

Neki od njih jedu dosta ribe.

Okinawa dijeta

Tradicionalana ishrana ljudi na japanskom ostrvu Okinawa, koje pripada jednoj od plavih zona, je veoma bogata ugljenim hidratima, ali siromašna masnoćama i kalorijama.

Najviše jedu povrće i proizvode od soje, a povremeno i u malim količinama nudle, rižu, svinjetinu i ribu.

U posljednjim godinama, pod uticajem modernizacije u proizvodnji hrane i navika u ishrani, jede se više proteina i masnoća.

Razlaganje makronutrijenata Okinawa ishrane je prikazano u sljedećoj tabeli:

OriginalnoModerno
Ugljeni hidrati85%58%
Proteini9%15%
Masnoće6%
uključujući 2% zasićenih masnoća
28%
uključujući 7% zasićenih masnoća

Takođe, Okinavljani hranu tretiraju kao lijek i koriste mnogo biljnih začina koji imaju mnogobrojne zdravstvene koristi, kao što je na primjer kurkuma, ali i mnogi drugi.

Ishrana Okinavljana podrazumijeva praksu svjesnog jedenja.

Povremeni post

Stanovnici ovih zona povremeno poste iz religijskih razloga ili praktikuju intermitentni post.

Takođe, poštuju i pravilo 80% ili “prestani da jedeš kada ti je najslađe”. Oni jedu polako i prestanu na vrijeme, da bi signal hormona sitosti došao do mozga prije nego što pretjeraju.

To je pravilo zlata vrijedno i svako od nas može da ga primjenjuje veoma jednostavno.

Razliku između intermitentnog posta i autofagije pojasnila sam u jednom videu koji možeš pogledati ovdje.

Tajna crvenog vina

Poznato je da mediteransku ishranu karakteriše redovna upotreba umjerene količine crvenog vina.

Umjerena konzumacija alkoholnih pića, kao što su crveno, ali i bijelo vino, voćne rakije, pa čak i kvalitetno pivo, doprinose dugovječnosti.

Ova alkoholna pića u sebi sadrže moćne antioksidanse, poput rezveratrola u crvenom vinu, koji smanjuju oštećenje ćelija, pomažu regeneraciji, smanjenju upale, smanjenju razine hoesterola, triglicerida, smanjenu kardiovaskularnih oboljenja…

Šta je osim hrane važno?

Kretanje

Stanovnici ovih zona u pravilu žive mnogo više u kontaktu sa prirodom nego ljudi u većim gradovima. Redovna fizička aktivnost, boravak na otvorenom i pješačenje su sastavni dio njihovog radnog dana.

Spavanje

Spavanje u skladu sa cirkadijalnim ritmom je nešto što stanovnici gradova jako teško postižu. To znači da se budimo sa suncem, a liježemo sa mrakom.

Pored redovne fizičke aktivnosti, dovoljno spavanja je veoma značajno za dug i zdrav život.

Stanovnici Plavih zona spavaju dovoljno, a često praktikuju i poslijepodnevne kratke dremke. U Mediteranskim zemljama su to poznate sijeste.

Oni spavaju koliko je njihovom tijelu potrebno. Za razliku od ljudi u gradovima koji se kafom razbuđuju i tjeraju na aktivnost, i tako iscrpljuju organizam sve više i više, stanovnici Plavih zona imaju tendenciju da ne navijaju alarme, nego da liježu i da ustaju kada im tijelo to kaže.

Kvalitetan san, u pravo vrijeme, u zamračenoj prostoriji, bez elektroničkih zračenja je nezamjenjiv i veoma često potpuno zanemaren aspekt koji doprinosi  sveukupnom zdravlju organizma.

Nedovoljno ili previše sna značajno povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.

Zaključak

Nije važno živjeti dugo, nego kvalitetno.

Ljudi iz Plavih zona žive upavo tako. U skladu sa prirodom i njenim ritmovima. Poštujući zahtjeve svoga fizičkog tijela, a ne samo uma.

Iako ne živimo u Plavim zonama, možemo u svom ličnom životu primjeniti neke od njihovih navika.

  • Jedimo puno povrća i voća. Sa naglaskom na povrće i na samonikle biljke.
  • Ne pretjerivati sa mesom. Smanjiti ga drastično u odnosu na tradicionalno usvojene obrasce.
  • Konzumirati nezasićene masnoće.
  • Više se kretati. Vozite bicikl na posao.
  • Praktikovati više odmora.
  • Meditirati.

I biti zahvalni na životu.

Podjelite ovu objavu

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on pinterest