a cup of tea on wood board, drink for health

DOBAR IMUNITET – 8 NAJBOLJIH SAVJETA NUTRICIONISTE

Imunitet znači identitet. 

A vaš identitet  je sve ono što jeste. Na fizičkom, psihičkom I duhovnom nivou. 

Zaista je istina, dakle kada se kaže – ono ste što jedete. 

Za dobar imunitet donosim 8 najboljih savjeta nutricioniste, koje smatram osnovom kada je u pitanju kreiranje zdravlja I imuniteta na duge staze.

1. HIDRIRANJE

Počnite dan sa čašom mlake vode.  I neka to ne bude mala čaša, nego velika, od 4 ili 5 dcl. 

Možete da dodate sok od limuna, nekoliko kapi do nekoliko kašika. Osobama koje imaju problema sa želucem možda neće odgovarati kiselina, pa stoga neka probaju sa manjom količinom. Naglasak, u svakom slučaju, nije na limunu nego na hidriranju. Dodatak limuna, đumbira ili začina poput kurkume (uz malo bibera), u orahu ili svježeg, dati će dodatnu vrijednost kroz mikronutrijente – vitamine, minerale i biaktivne supstance kao što su antioksidansi, a koji će da pojačaju efekat hidriranja i čišćenja.

Ako ste u blizini prirode, a proljeće je, ne morate da tragate za limunom, đumbirom ili kurkumom. 

Možete umjesto toga da iskoristite sokove drveća kao što su BREZA, JAVOR ili čak I VINOVA LOZA.

Iz drveta starije breze može se skupiti oko 3l soka. To je dovoljno za 7 dana koliko se može čuvati u frižideru za svakodnevno uzimanje 2 puta po 1,5dcl, da bismo odradili proljećno čišćenje I oporavak organizma zahvaljujući vrijednim mineralima, vitaminima I mnogim drugim nutrijentima.

2. BILJNI ČAJEVI.

Pijte biljne čajeve.

Biljni čajevi pravo su blago I velika je šteta što ih pijemo samo nekoliko puta godišnje, obično kada smo bolesni. Savjetujem da uvijek napravite neki biljni čaj I pijuckate ga nezaslađenog između obroka. Ovo može biti dobar alat za one koji žele da smršaju, kako da izbjegnu grickanje između obroka. Za one kojima ne prija voda sa limunom ispijanje biljnog čaja od nane, kamilice, komorača, stolisnika, iđirota, bosiljka, kadulje, majčine dušice, lavande, anisa, pelina može da bude okrepljujuća jutarnja rutina. 

Takođe, nakon napornog radnog dana kao dobru pripremu za miran san savjetujem čaj od matičnjaka, valerijane, lavande, nane ili bosiljka.  

Mnogi su čuli za dobrobiti zelenog čaj, na metabolizam I detoksikaciju. 

Zeleni čaj ima svoje dobrobiti, ali nije jedini. Biljke koje uspijevaju u našoj okolini, I koje možete na uberete oko svoje kuće ili u vikend šetnji kroz prirodu, bolji su izbor od komercijalno proizvedenih biljaka, a posebno onih koje su došle sa drugog kraja planete.

3. ZAČINI.

Koristite začine. Igrajte se, otkrijte čari arome I ukusa različitih biljaka koje će da oplemene Vaše jelo. I istražujte. Začini, osim što Vašem jelu daju specifičnu aromu, imaju niz blagotvornih dejstava na organizam. . Oni su antioksidansi, roboransi (jačaju organizam), diuretici, karminativi (pospješuju izlučivanje probavnih sokova I spriječavaju nadutost, grčeve i težinu u stomaku ), antibiotici  I antiseptici (sadrže fitocide), analgetici , povoljno djeluju na metaboličke procese, potiču rad jetre, pankreasa i bubrega 

Vlasac, timijan, ruzmarin, origano, nana, majoran, bosiljak (kralj začina), kurkuma, đumbir, matičnjak, korijander, kopar, komorač,kim, anis, kardamon (Kardamon je jedan od mojih omiljenih začina, mirisan, slatkast I pomalo oštrog ukusa, koristi se u slatkim jelima, jelima sa rižom, sastavni je dio curry mješavine. Ja sam ga upoznala u Siriji, gdej sam bila 2004.godine kao student farmacije na ljetnoj praksi. Oni ga redovno dodaju u kafu, kojoj daje izvarednu aromu i miris. Preporučujem obavezno probati!) Ili probajte da uneste miris morske obale u vašu kuhinju – dodajte malo lavande u kolač.

4. TAMNO ZELENO LISNATO POVRĆE 

Jedite tamno zeleno lisnato povrće SVAKI DAN. I po NEKOLIKO PUTA. Jer toga sasvim sigurno ne ne može da nam bude mnogo. tijelu treba veća količina hlorofila, vlakana, enzima I mnogih drugih bioaktivnih supstanci iz biljaka da bi napravilo balans. 

Zeleno može da znači: špinat, blitva. zelena salata, kupus, list peršuna, list celera, rukola, vlasac, endivija , potočarka, vlasac, matičnjak, nana, korijander, mlada pšenica…. (Vlakna mladih izdanaka pšenice su izuzetno čvrsta , pa je nju potrebno dobro I pažljivo sažvakati. A najbolje je iscijediti sok. Ko nema specijalizovani sokovnik može da je izblenda sa vodom u blender, a zatim procijedi kroz gazu.) 

Poseban naglasak stavljam na samonikle ili divlje biljke. Nemaju pesticide, ne oskudijevaju u mineralima zbog iscrpljenosti zemljišta usljed prevelikog uzgoja. Potpuno su organske, čiste I – ne koštaju ništa! A mogu vas “natjerati” da se pokrenete u prirodu da biste ih nabrali. 

Proljeće je vrijeme kada beremo zelene lisnate biljke koje možemo da dodajemo u salate ili da ih koristimo u kuhanim jelima , za variva, supe, potaže, pite…

Možemo I da pripremimo umake koje možemo čuvati duže vremena.

U našim krajevima izuzetno rasprostranjene samonikle biljke su : kopriva ili žara, maslačak, jagorčevina I divlji luk ili srijemuš.

Zatim su tu i TUŠT. Izuzetno je rasprostranjen I uspijeva na lošem zemljištu. Čim se otkine, brzo ponovo naraste. Možete ga imati I u većoj saksiji na terasi. Slankasto- nakiselog je ukusa. Kuha se 10-15 minuta, pri čemu oslobađa sluz koja blago zgušnjava jela I daje im kremst izgled. Pogodan je za kiseljenje. Bere se prije cvjetanje.

KISELICE ili ŠTAVELJ (Rumex vrste) ili DIVLJE ZELJE. Listovi se beru od kraja marta do kraja maja dok je biljka prizeman I ne razvije se stabljika. Na pokošenim travnjacima  mladi listovi izrastu ponovo, pa se mogu tako pronaći I u toku ljeta I jeseni.

ŠTIR (Amarantus retroflxus)  – lišće I sjeme se koriste. Lišće se koristi svježe ili se kuha 15-20 minuta ili na pari ili dinsta.  Sjemenke su crne I sjajne. Mogu se koristiti svježe ili osušene I samljevene kada e dodaju u brašno. Kuha se sa vodom u odnosu 1:2 dok sva voda ne ispari I upije se. Prije toga se može propržiti na tavi kratko. Ukusom podsjeća na proso, a drugim žitaricama poboljšava ukus, I sadrži lizin I druge AK koje zadrže sumpor, te po AK sastavu nadmačuje žitarice.

CIKORIJA . Osim korijena koji je poznat kao pržen I mljeven kao zamjena za kafu I zbog svoga visokog sadržaja INULINA vlakna koje je povezano sa snižavanjem šećera u krvi, pa se u prvom redu preporučuje dijabetičarima, koriste se I mladi listovi. Oni podsjećaju na maslačak, a iz njih su dobivene, odnosno stvorene druge vrste – rukola, žuta I crvena cikorija, sve vrste radića.

Zato još jednom ponavljam: jedite zeleno SVAKI DAN, više puta– kao salate, supice, potaže, variva ili smoothie.

5. ODMOR.

Naspavajte se. Spavanje pomaže mršavljenju. 

Nedovoljna količina sna  kroz duži vremenski period dovodi do poremećaja u izlučivanju hormona gladi I sitosti – grelina I leptina, i posljedičnog poremećaja u ponašanju vezanom za hranu.

6. DISANJE.

DIŠITE DUBOKO. 

DISANJE je automatska radnja. Ali je način disanja pod uticajem naše svijesti. Djeca dišu duboko. Odrasli to uglavnom čine u snu. Ostatak dana, pod djelovanjem stresa (kortizola) dišemo plitko. Duboko disanje će nam pomoći da se smirimo. U tako smirenom stanju bolje varimo I iskorištavamo hranu. Predlažem jednu jednostavnu vježbu. Udišite i brojite do 10. Zaustavite dah. Izdišite i brojite do 20. Zaustavite dah. 

7. RITAM.

Uvedite ritam u OBROKE I NAVIKE 

Tijelo i hormoni vole red i rutinu. 

8. SVJESNOST.

JEDITE SVJESNO I POLAKO.

Da li ste čuli  za francuski paradoks?

To vam je pojava da Francuzi generalno kao narod jedu veliku količinu zasićenih masnoća I piju prilično alkohola (sjetite se svih tih sireva, kroasana I vina), a ipak ne umiru redom od zakrčenja krvnih sudova. Čak su zdraviji od drugih nacija! Prava zagonetka, koju naučnici decenijama pokušavaju da odgonetnu.

Tako je godinama vladao stav da njihove krvne sudove štite polifenoli iz vina, koji djeluju kao antioksidansi I smanjuju nastanak plaka.

A onda smo shvatili da stvar treba posmatrati šire I uzeti u obzir cijeli kontekst. 

A kontekst je taj da Francuzi jedu  – polako, u ugodnom okruženju, svjesno i fokusirano.

Osjeti ukus, miris, teksturu, žvaći polako, ne gledaj TV, telefon, poruke, IG…

Budi malo kao Francuz.

Podjelite ovu objavu

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on pinterest