ishrana djeteta

ISHRANA DJETETA – KADA TREBA DA SE KONSULTUJEM SA NUTRICIONISTOM?

Kada su veoma mala djeca, majke obično veoma vode računa o njihovoj ishrani. Ishrana djeteta je izuzetno važna.

Uvođenju hrane kod beba se pridaje velika pažnja.

To se miksa, mućka, pasira, cijedi…

Postoje silne grupe i forumi  gdje se dijele recepti među majkama najmlađih.

Ti prvi zalogaji poslije majčinog mlijeka su zasigurno najzdravija hrana koju možete zamisliti. To se miksa i domaće i egzotično. Sve neprskano i ekološki, u savršenim omjerima.  Kuha se brokula na pari, tikva se pasira, prave se kašice od spelte, banane i aronije… Tu su leća, avokado, mrkva, cvekla, borovnica, jabuka, kruška….sve najljepše što priroda može iznjedriti. Bez dodatih šećera, konzervansa, pojačivača ukusa…

A onda „beba“ počinje da jede sama…uzima prve kiflice u ruku… U gostima može sama da uzme ponuđeni keks…

Kada dođe do smokija i čipsa…teško je vratiti ga ponovo kuhanoj brokuli.

I tako ishrana djeteta počinje da dobija uticaj okoline.

I to se nastavlja. Sve je više  situacija u kojima „popuštamo“.

Dok dođe do četvrte godine udio onog  zdravog  je značajno smanjen.  A onda, negdje oko šeste već gubi trku sa industrijom. Nije ishrana djeteta kod svakoga ista, naravno. Nekoj djeci bake kuhaju ukusne čorbice, prave domaće sokove,  džemove, ajvare … Ali, čak i bake i djedovi  vole da udovolje svojim voljenim unučićima, pa im kupuju lizalice, bombonice, čokoladice…

I tako, prije ili kasnije dijete nam se „navuče“ na kroasane, hrenovkice, paštetice, lizalice…

Obično prvo na čemu popustimo su grickalice o proslavama rođendana. Vrlo je moguće da vam se dijete upravo tu prvi put susretne sa smokijem. I onda, kad proba to „čudo“, ništa rođendan, slavlje, igračke i zabava. Tu vaše tek prohodalo mezimče stoji pored stola sa rukama u zdjeli smokija. Ne miče se. Vi pokušavate da obazrivo intervenišete, u stilu: „Ljubavi, vidi, kako divna igraonica! Hajdemo da plešemo! “ Ali, ne. Kakav ples. I mama koja glumi budalu.  Skače okolo,dobacuje loptice. Malo to zabavljanje može i da upali, ali ono se nepogrešivo trapavim korakom vrati do one zdjele smokija. Uvijek! Kako tako pasionirano nikada ne jede kuhanu brokulu?!  Nikada!

A onda škola. I školska užina. Ponuda: pekara i prodavnica šarena od pakovanja – flipsa, čipsa, čokoladica… Red ispred pekare na školskom odmoru  je obično ogroman, ispred prodavnice još veći…

Korpa u ćošku učionice je prepuna odbačenih pakovanja spomenutih proizvoda. Poneka kora od banane…

I, gdje nestadoše sve te kašice?

Koliko je Vaše dijete? Kako sada izgleda ishrana djeteta?

Zastanite i analizirajte šta je sve pojelo u toku današnjeg dana. Ima li bar 2 komada voća? Povrća? Koje žitarice je jelo?

Ako je lista onoga što se možete sjetiti unazad tri dana slična ovome: kifla, pizza, hrenovke, pašteta, salama, majoneza, kečap, pire krompir+ piletina, pomfri krompir, lizalo, čips, čokoladica, žvake…- vrijeme je da intervenišete.

Sve poslije je – kasnije nego što ste trebali.

A zašto?

Ako niste primjetili, djeca  su nam sve bolesnija.

A ishrana djeteta, tj. hrana je najuticajniji spoljašnji činilac koji određuje da li će dijete biti zdravo ili bolesno.

Sve je više alergija, ekcema, astme, dijabetesa, metaboličkih poremećaja. One od kojih svi strahujemo neću ni spominjati…

A ishrana djeteta u ogromnoj mjeri utiče na aktivaciju gena zaslužnih za nastanak oboljenja.

Ishrana djeteta može da spriječi bolesti, da ih uspori, zaustavi ili izliječi. Čak i najteže bolesti, kakav je rak, mogu se spriječiti, a ako se razviju mogu se usporiti ili zaustaviti.

Ishrana djeteta može i da kontroliše štetne efekte nekih hemikalija.

Naš organizam je izložen djelovanju različitih loših uticaja iz okoline i ne postoji način da od toga  pobjegnemo ili da se sakrijemo, ali raznovrsna ishrana djeteta (bogata vitaminima, mineralima, antioksidansima, nezasićenim masnim kiselinama, aminokiselinama, fitonutrijentim) opskrbiti će organizam  obrambenim hemikalijama i tako obezbjediti oružje za borbu.

Ishrana djeteta u kojoj ima puno industrijske hrane je prazna. I ne samo da je prazna, da nas ne „hrani“, nego dodatno oslabljuje organizam jer sadrži mnogobrojne dodatke protiv kojih se organizam bori, teži da ih metaboliše i izbaci iz sistema.

U zaključku, nije istina da djeca mogu da jedu bilo šta, jer su u razvoju!

Dobar nutricionista može vam puno pomoći u odabiru pravilne hrane i usvajanju dobrih navika za djecu i cijelu porodicu.

Bolje je spriječiti nego liječiti.

A ishrana može i jedno i drugo.

Ukoliko niste sigurni u to šta treba da jede trudnica, preporučujemo vam da pročitate tekst: ŠTA TREBA DA JEDE TRUDNICA (7 VELIKIH DA I 7 VELIKIH NE)

Podjelite ovu objavu

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on pinterest